Često se susrećemo s tvrdnjom da već po nečijem licu možemo saznati šta je činio u životu; vide se »grijesi i poroci« i »dobra djela«. Na lijepoj, baršunasto mehkoj koži odražava se briga za zdrav život, a na slaboj koži postoje tragovi loših navika kojima smo u organizam unijeli dodatne, prekomjerne količine slobodnih radikala i toksina.
Isto se dešava i zbog nedostatka dobrih tvari: bjelančevina i antioksidanasa, vitamina i minerala. Nedostatak dobrih tvari također "dozvoljava" stvaranje viška slobodnih radikala i nakupljanje toksina koje tijelo ne može neutralizirati i izlučiti. Čak i ljudi koji se ne prepuštaju porocima lahko imaju nedostatak dobrih tvari zbog stresa, napetosti, nedostatka vremena i slično.
Dakle, poslušajmo svoje tijelo i reći će nam šta mu je potrebno!
Znakovi tegoba na koži | Rješenja |
Mlohava, uvela koža | Bjelančevine, vitamini E, D, silicij |
Perutava, hrapava, oštećena | Cink, vitamini A, B3 i omega-3 |
Kuperoza, brza pojava modrica | Flavonoidi, vitamini K, C, E, luk, bijeli luk, poriluk |
Komedoni, nečista koža | Vitamini grupe B i vitamin C |
Dermatitis | Vitamin A, svi vitamini grupe B, cink i esencijalne masne kiseline |
Ekcem, osipi | Cink, vitamini B2, B6, B12, holin i folna kiselina |
Akne, prištići | Cink, kalij, vitamini A, E i C, omega-3 masne kiseline |
Strije | Bjelančevine i cink |
Šta nam govori koža?
Koža mora biti ugodna na dodir, glatka i napeta, baršunasta, dovoljno masna i primjereno vlažna. Ćelije kože sastoje se od aminokiselina koje se nalaze u bjelančevinama. Kvalitet bjelančevina koje unosimo mjeri se time koliko će naše tijelo proizvesti vlastitih bjelančevina od unesenih bjelančevina.
Utvrđeno je da je i naše zdravlje direktno povezano sa zdravom kožom. To se može izmjeriti: ako imamo 8 g bjelančevina po decilitru krvi, naše zdravlje će biti dobro, a koža odlična. Ako imamo manje od 6 g bjelančevina po decilitru krvi, bit ćemo umorni, a koža će nam biti uvela i mlohava.
Imat ćemo dovoljno bjelančevina ako konzumiramo mlijeko i mliječne proizvode, meso, ribu, jaja, mahunarke i soju ili ih nadopunimo proteinskim napicima. Ali unos svih tih namirnica neće nam ništa pomoći ako nemamo regulisanu želučanu kiselinu. Naime, bjelančevine se razgrađuju u želucu, zbog toga su odgovarajuća kiselost i dovoljno probavnih enzima od presudne važnosti za probavu bjelančevina. Ako su bjelančevine neka vrsta »cigle« ili gradivni elementi ćelija, onda su masti iz klica soje, riže i pšenice (omega-3, omega-6 i omega-9) »malter« koji te »cigle« povezuje.
Vitamini grupe B brinu se o tome da na koži nema pukotina koje omogućavaju prodor štetnih tvari. Jela bogata bakrom obezbjeđuju da će naša koža biti baršunasta i ugodna (grah, grašak, šljive...), a mehkoću kože osigurava kalcij. Jela s jodom (luk i morski plodovi) brinu se za što brži oporavak oštećene kože.
Ako primijetimo hrapavu, ispucalu i perutavu kožu, nedostaje nam cinka, vitamina grupe B, naročito B5, vitamina A i esencijalnih masnih kiselina. Vitiligo, depigmentacija kože, ukazuje na nedostatak psoralena, koji se nalaze u zelenim limunovima i narandžama, te karotenoida i vitamina B6. Perutava koža na nosu i pukotine u uglovima usana ukazuju na nedostatak vitamina B2, masna ljuskavost na nedostatak vitamina B3, a suha koža na nedostatak vitamina C i kalija.
Tegobe s kosom | Rješenja |
Tanka, krhka, slabašna kosa, spor rast | Cink, silicij, vitamin B12, bjelančevine |
Perut | Karotenoidi i flavonoidi, vitamini C i E, selen i omega-3 |
Kosa sijedi | Bjelančevine, vitamini B5, B6 i folna kiselina, bakar i cink u ravnoteži (suhe šljive) |
Ispadanje kose | Bjelančevine, cink, flavonoidi, željezo, vitamini B2 i biotin |
Pucanje kose, lomljiva kosa | Omega-3 i biotin |
Suha, prazna kosa | Omega-3, vitamini E i A, jod i silicij |
Masna kosa | Vitamin B |
A šta je sa rukama i noktima?
Nokti se sastoje od aminokiselina koje tvore bjelančevinu nokta – keratin. Ako rastu polahko, krhki su, listaju se i lome, to je znak da imamo premalo aminokiselina. Možemo sumnjati i na lošu probavu, neodgovarajuću želučanu kiselinu te na nedostatak kalcija, silicija, joda i željeza.
- Bijele tačke ili mrlje na noktima ukazuju na nedostatak cinka i silicija.
- Prekomjerno izbočeni ili udubljeni, izbrazdani nokti vrlo svijetlih nijansi ukazuju na ozbiljan nedostatak željeza.
- Guljenje kožice na kutikuli nokta upozorava na nedostatak karotenoida i vitamina A.
- Hladne ruke su odraz nedostatka joda, loše cirkulacije krvi i nedostatka energije.
- Staračke pjege sadrže lipofuscin i nisu opasne, a upozoravaju na oksidaciju masnih spojeva u epidermi (pousmini) kože.
Možemo zaključiti da je tako i u ćelijama unutarnjih organa i mozga.
Tegobe na rukama i noktima | Rješenja |
Spor rast, loši nokti | Cink, bjelančevine |
Listanje i lomljivost noktiju | Bjelančevine, vitamin B2, kalcij, magnezij, silicij, jod i željezo |
Izbočeni, udubljeni nokti i uzdužne brazde | Željezo |
Bijele tačke | Cink i silicij |
Gljivične bolesti | Probiotičke bakterije i bijeli luk, vitamini grupe B |
Tremor ruku | Vitamin B1 |
Guljenje kože oko nokta | Karotenoidi, vitamin A |
Pjege na stražnjoj strani ruku | Vitamini E, A, C i B1 |
Hladne ruke | Jod |
»Rječita« kosa
Za jaku kosu potrebne su nam bjelančevine, naročito aminokiseline cistin i metionin. Cistin sadrži sumpor, a metionin, koji je esencijalna aminokiselina, veže sumpor. Metionina ima u grahu, ribi, jajima, bijelom luku, soji, jogurtu i crvenom mesu. Sumpora ima dosta u jajima, leći, crvenom grahu i grašku.
Obje aminokiseline sastavni su dio keratina koji je najvažniji gradivni element kose. Za čvrstoću su potrebna vlakna koja se nalaze u grahu i grašku. Cistin se u procesu pretvara u cistein koji pomaže u uklanjanju otrovnih tvari iz tijela. Analizom kose možemo utvrditi kojim je toksinima osoba bila izložena. Perut pokazuje da su fosfolipidne tvari u ćelijskoj membrani napali slobodni radikali i oksidirali ćelijsku bjelančevinu koja se oljuštila.
U prehrani moramo povećati količinu karotenoida, flavonoida, vitamina E i C te minerala selena. Osoba počinje naglo sijediti kada joj nedostaju vitamini B5, B6, folna kiselina i bjelančevine.
Iz toga možemo zaključiti da ni želudac ne radi dobro. Kod nagle pojave sijede kose također se primjećuje neravnoteža između bakra i cinka. Cink sprječava, a bakar omogućava sijeđenje. Ako smo jako nervozni, uvijek nam nedostaje cinka. Suhe šljive imaju idealan omjer između bakra i cinka.
Kod opadanja kose moramo odmah reagovati jer tijelo ne dobiva hranjive tvari zbog:
a) probavnih poremećaja,
b) začepljenja kapilara,
c) emocionalnog stresa,
d) hormonalnih poremećaja ili
e) autoimunih bolesti.
Treba konzumirati više flavonoida i više vitamina C te vitamina grupe B, osobito biotina, i naposljetku više cinka. Suha, lomljiva, ispucala i tanka kosa treba više esencijalnih masnih kiselina te više vitamina A, joda i silicija. Masnoj kosi nedostaje vitamin B2.
Koje namirnice sadrže te tvari? | |
Cink | Ostrige i sva morska hrana, janjetina, pšenične klice, teleća jetra, goveđe pečenje, sjemenke bundeve i suncokreta, sardine u ulju, soja i leća |
Silicij | Proso, zob, ječam, riža, pšenica, luk i cvekla |
Selen | Brazilski i drugi orasi, orasi, grožđice, račići, sjemenke suncokreta, luk i bijeli luk te crveni kupus |
Željezo | Jetra, crveno meso, posebno konjsko, žumance, ostrige, mahunarke, lješnjaci, zobena kaša i riba |
Jod | Dimljene skuše, školjke, rakovi, losos, mlijeko, luk |
Vitamin B1 | Grašak, narandže, kukuruzne pahuljice, krompir, kikiriki, mlijeko i sjemenke suncokreta |
Vitamin B2 | Govedina, perad, jaja, jogurt i punomasno mlijeko, kelj pupčar, bademi i orasi te kukuruzne pahuljice |
Vitamin B3 | Pileća prsa, govedina, mliječni proizvodi, suhe šljive, hurme i avokado |
Vitamin B5 | Teleća jetra, kikiriki, sezamove sjemenke, orasi, avokado, jabuke, suhe marelice i smokve, zeleno lisnato povrće |
Vitamin B6 | Pšenične klice, pivski kvasac, goveđa jetra, puretina, govedina, banane, kelj pupčar, kikiriki, jaja, orasi i kupus |
Folna kiselina | Tamnozeleno lisnato povrće, špinat, mrkva, kikiriki, lubenice, bundeve, marelice, avokado, žumance, kvasac, goveđa jetra |
Biotin | Kikiriki, lješnjaci, bademi, žumance, goveđa jetra, mlijeko, svježi sir, orasi, sezamove sjemenke, smeđa riža, soja, leća |
Vitamin B12 | Kikiriki, lješnjaci, bademi, žumance, goveđa jetra, mlijeko, svježi sir, orasi, sezamove sjemenke, smeđa riža, soja, leća |
Vitamin E | Ulje pšeničnih klica, bademi, soja, jaja, zobena kaša, kikiriki |
Vitamin K | Brokula, kelj pupčar, kupus, žumanjak, riblje ulje |
Vitamin D | Bakalar, skuša, losos, srdele, jaja, sir, riblje ulje |
Esencijalne masne kiseline | Riblje ulje, maslinovo ulje, arganovo, sezamovo, avokadovo i kikirikijevo ulje, orasi, suncokretovo sjeme |
Karotenoidi | Mrkva, paprika, čili, paradajz, blitva, špinat, crveni luk, lubenica, dinja, peršin |
Flavonoidi i vitamin C | Bobice (brusnice, borovnice, maline, kupine...), cvekla, patlidžan, grejp, limun, čokolada, zeleni čaj |
Bjelančevine | Sve vrste mesa i ribe, mlijeko i mliječni proizvodi, soja, proteinski napici od sirutke i soje, mahunarke |
Sve je preuzeto iz knjige Zdravlje je naša odločitev (Zdravlje je naša odluka, op. p.) Marije Merljak i Mojce Koman, PD, 2008.
